GREEN TECH CRO

Vodeći u primjeni postupka čišćenja suhim ledom – primjernim za okoliš

PITANJA U SVEZI TEHNIKE POSTUPKA

1. Da li će se primjenom CO2 u postupku čišćenja temperatura objekta (podloge) sniziti?
2. Može li se vruća podloga oštetiti zbog promjene temperature?
3. Dolazi u postupku čišćenja do kondenzacije?
4. Kako se proizvode pelete (granulat) suhog leda?
5. Koje su razlike između GT – sustava i ostalih sustava za čišćenje suhim ledom?
6. Kakva je razlika jednocjevnog sustava u odnosu na dvocijevni sustav?
7. Kako i kada je nastao postupak čišćenja sa suhim ledom?
8. Koliko je potrebno komprimiranog zraka za postizanje efektnog čišćenja?
9. Koji se minimalni odnosno maksimalni tlak može primijeniti?
10. Kolika je potrošnja suhog leda?
11. Je li moguća promjena utroška leda po jedinici vremena?
12. Kako skladištiti suhi led?
13. Može li se mobilni uređaj premještati bez većeg naprezanja?
14. Da li je potrebno uključiti sustav za sušenje zraka?
15. Koji dodatni predmeti opreme odnosno pomagala su mi još potrebni?
16. Koliki je obim redovitog tehničkog održavanja?
17. U kojim se područjima primjene postižu najbolji rezultati kod čišćenja suhim ledom?
18. Postoje li područja primjene gdje je postupak čišćenja suhim ledom ograničen, odnosno neučinkovit?
19. Može se postupak čišćenja suhim ledom primijeniti za uklanjane lakova?
20. Može li se postupkom čišćenja suhim ledom odstraniti masti, ulja, ili ostaci varenja?
21. Može li se postupkom čišćenja suhim ledom odstraniti hrđa?
22. Može li se postupak čišćenja suhim ledom primijeniti na staklu?
23. Može li se suhim ledom očistiti drvo?
24. Nadomješta li postupak čišćenja suhim ledom druge postupke npr. Pijesak, staklene perlice, vodeni ili parni mlaz visokog tlaka?

ZAŠTITA NA RADU
25. Koje osnovne pretpostavke sigurnosti moraju biti ispunjene za primjenu postupka čišćenja suhim ledom?
26. Da li je postupak čišćenja suhim ledom bučan?
27. Razbacuje li se skinuta prljavština i ostaci ledenih peleta po okolini prilikom čišćenja?
28. Dolazi u procesu čišćenja do pojave statičkog elektriciteta?
29. Što treba poduzeti ako se primijete pukotine na cijevi za komprimirani zrak?
30. Da li je opasno raditi u zatvorenom prostoru sa uređajem za čišćenje?


PRINCIPIJELNA PITANJA
31. Da li postoje fundamentalna naučna ispitivanja u vezi postupka čišćenja suhim ledom?
32. Što je značajno za pojam Green Tech?
33. Postoji literatura sa više podataka o metodi postupka sa suhim ledom?
34. Zašto je Green Tech postupak prihvatljiviji za okoliš od uobičajenih postupaka čišćenja?
35. Koliko su manji troškovi, odnosno koje se uštede mogu postići primjenom Green Tech postupka?
36. Gdje se sve može upotrijebiti Green Tech postupak čišćenja suhim ledom?
37. Zašto je Green Tech označen kao blagi postupak čišćenja?
38. Da li je ugroženo zdravlje djelatnika zbog primjene CO2 kod čišćenja?
39. Da li je primjena uređaja za mlaženje suhim ledom opasna za djelatnika i prisutne u krugu rada?
40. Možete li navedene primjere i opisane uspjehe dokumentirati, odnosno možete navesti firme koje već uspješno koriste Green Tech postupak? Posebno nas interesiraju područje primjene koja bi za nas bila zanimljiva?

 


 

 

 

 

 

1. Da li će se primjenom CO2 u postupku čišćenja temperatura objekta (podloge) sniziti?

Da. Ali sniženje temperature je zbog kratkotrajnog djelovanja zanemarivo. Temperatura podloge promijeniti će se za cca. 20o C. To znači, da će se 600o C vruća masa "ohladiti" na 580o C. Promjena temperature zavisi o trajanju mlaženja i o masi objekta.

2. Može li se vruća podloga oštetiti zbog promjene temperature?

To zavisi o masi objekta kojeg se čisti. Na velikim i teškim objektima neće doći do nikakvih oštećenja, jer je, u odnosu na masu, pad temperature malen.

3. Dolazi u postupku čišćenja do kondenzacije?

I u ovom slučaju je bitna masa objekta, količina suhog leda i trajanje mlaženja; kondenzat će se pojaviti čim se objekt ohladi ispod temperature okoline.
Kod mlaženja vrućih kalupa nema pojave kondenzata jer se objekt rijetko kad ohladi ispod temperature okoline.
U 80% slučajeva svih područja primjene postupka, kondenzacija uopće nije važna.

4. Kako se proizvode pelete (granulat) suhog leda?

Tekući CO2 uzima se iz spremnika pod tlakom te ispostavi temperaturi okoline tako da se dobije snijeg suhog leda. Dobiveni snijeg protlači kroz jedno sito pri čemu nastaje granulat.
Postoje razni postupci za proizvodnju granulata. Suhi led se može protiskati kroz sito kao "špageti" i nakon prolaza kroz sito lome se na dužine raznih dužina, ili se mehaničkom spravom lome na prethodno određene dužine.

5. Koje su razlike između GT – sustava i ostalih sustava za čišćenje suhim ledom?

Investicija je osjetno niža u odnosu na ostale ponuđače.

Promatrajući samo veličinu uređaja onda se Micro Jet sa težinom od samo 50kg nalazi na samome vrhu, pogotovo kad se uzme u obzir da nisu potrebni nikakvi dodatni uređaji kao kod ostalih sustava, npr. uređaji za sušenje zraka!

Pored investicije za uređaj dolazi još i izbor odgovarajućeg kompresora. GT naime radi sa tlakom zraka od 1,5 do 16 bara te nisu nužni glomazni kompresori. Stoga su investicijski troškovi kod naših uređaja ponekad i do 50% ispod ostalih ponuda.

GREEN TECH uređaji nalaze se daleko ispred ostalih sustava na prvom mjestu s niskom potrošnjom suhoga leda – 20 do max 60 kg na sat (uz pravilno podešavanje i rukovanje). Potrošnja suhog leda je i do 60% niža u odnosu na ostale sustave. Neki sustavi potroše čak oko 300 kg na sat.

GT uredjaji u standardnoj izvedbi omogućuju korisniku podešavanje tlaka (radni tlak) kao i količinu leda na samome pištolju za mlaženje, što u osnovi znači da se može GEEN TECH sustavom raditi i upravljati samo jedan djelatnik.

6. Kakva je razlika jednocjevnog sustava u odnosu na dvocijevni sustav?

U osnovi treba ustvrditi da je kod jednocjevnog sustava potrebno osjetno više energije tj. Komprimiranog zraka (u usporedbi i do 40% više) i to zbog toga što se medij mlaženja mora ubrzavati u cijeloj dužini od 10m gdje se ni izdaleka ne mogu postići tako velika ubrzanja na izlazu kod dvocijevnog sustava kod kojeg se pelete blago transportiraju do pištolja za mlaženje i tek s tamo miješaju sa komprimiranim zrakom i ubrzavaju.

Daljnje odlučujuće prednosti u odnosu na jednocjevni sustav su sljedeće:

§ Osjetno manja potrošnja; i to iz razloga što pelete u jednocjevnom sustavu, u jakoj struju komprimiranog zraka, već u cijevi prelaze i do 60% u plinovito stanje (sublimiraju).

§ Trajnost cijevi je kod dvocijevnog sustava osjetno duža jer su sile habanja bitno manje.

§ Neograničeno vrijeme postupka čišćenja: ispitivanja na univerzitetu u Bremenu kao i kod raznih uslužnih djelatnika, pokazala su da nije bilo tipičnog zamrzavanja uređaja čak i u 10-satnom neprekidnom postupku čišćenja, što se kod jednocjevnog sustava često događa.

Zaključno možemo ustvrditi da je jasno dokazana prednost dvocijevnog sustava u odnosu na jednocjevni jer dominiraju:

§ Ekonomičnost

§ Široki spektar primjene

§ Pouzdanost

7. Kako i kada je nastao postupak čišćenja sa suhim ledom?

Prvu primjenu kao pravi zamjenski postupak obavio je sedamdesetih godina jedan djelatnik firme Lockhead, SAD, koji je u funkciji inženjera, zaduženog u domeni zaštitnih premaza, ispitivao razne mogućnosti uklanjanja boje na avionima. Tehnologija je na šire tržište stigla tek nekoliko godina kasnije (1987.g.) Iako je tehnologija u narednim godinama usavršavana, ipak je nabavna cijena u pravilu visoka.

Nakon trogodišnjeg intenzivnog rada na razvoju tehnologije je na tržištu 1995.g. predstavljen novi, potpuno preuređen tehnički koncept firme GREEN TECH. Nekolicina prijavljenih patenata važnih iz tog područja još naglašava ovaj novi koncept uređaja. Novi GT1 sustav nije samo novitet i tehnički dotjerano dostignuće, već za korisnike znači i sniženu investiciju u nabavi, a pored toga osjetno sniženje pogonskih troškova uz povećanu iskoristivost.

8. Koliko je potrebno komprimiranog zraka za postizanje efektnog čišćenja?

Green Tech uređaji su koncipirani za protok zraka od 3 do 8m3. Na osnovu iskustva u radu s uređajima došlo se do saznanja da protok od 5m3 pokriva 95% svih slučajeva primjene, a u većini industrijskih pogona su takvi kapaciteti zraka na raspolaganju.

9. Koji se minimalni odnosno maksimalni tlak može primijeniti?

Green Tech uređaji su koncipirani za tlak zraka od 1,5 do 16 bara. Iskustvo u radu ukazuje, da je u većini slučajeva primjene dostatan tlak od 8 bara.


10. Kolika je potrošnja suhog leda?


Maksimalni utrošak leda je 60 kg/h! Minimalni utrošak je 20 kg/h. Prema iskustvu u radu je utrošak suhog leda kod 90% slučajeva primjene oko 30kg. Pošto je svaki slučaj primjene različit, preporuka je početi s manjim utroškom i stupnjevanim povećanjem doći do pravog rezultata čišćenja a ne odmah sa maksimumom. Tome se izbjegnu neugodna iznenađenja a i ušteda varijabilnih troškova (leda) može biti i do 60%.


11. Je li moguća promjena utroška leda po jedinici vremena?

Da! Na uređaju djelatnik može, pomoću regulatora na samom pištolju, podešavati količinu suhog leda i to bezstepenasto od 20kg/h do 60 kg/h.


12. Kako skladištiti suhi led?

Isporučitelj plina dobavlja suhi led u odgovarajućim spremnicima. U tim toplotno izoliranim spremnicima može se led dobro održati 5 do 10 dana a da ne gubi na kvaliteti. Nakon tog vremena suhi led se počne grudati i učinak kod postupka čišćenja osjetno pada. Nakon daljnjih nekoliko dana led opet sublimira u plinovito stanje.
Poslije završenog postupka čišćenja treba palete ukloniti iz uređaja i prebaciti natrag u spremnik.

13. Može li se mobilni uređaj premještati bez većeg naprezanja?

Da. Uređaj, čija je masa 80 kg (prazan) i cca. 120 kg (napunjen), može jedan djelatnik sam sa lakoćom premještati). Čak i ukrcavanje uređaja u vozilo sa rampom može jedna osoba bez problema sama obaviti..

14. Da li je potrebno uključiti sustav za sušenje zraka?

Nije! Green Tech uređajima nije potreban dodatni sustav za sušenje zraka jer je taj sustav, za razliku od ostalih ponuđača, već ugrađen u uređajima.

15. Koji dodatni predmeti opreme odnosno pomagala su mi još potrebni?

Ako namjeravate koristiti Green Tech uređaje za pružanje usluga čišćenja suhim ledom, onda preporučamo nabavu vlastitog kompresora. Primjerno vozilo sa rampom za ukrcaj bi isto tako bila vrlo korisna investicija. Posebno preporučamo nabavu našeg kovčega koji sadrži 9 raznih mlaznica, 7 mlaznih cijevi, i jednu cijev za šire mlaženje te sav pripadni alat. Time bi mogli upotrijebiti raznolike postojeće instalacije komprimiranog zraka kod raznih korisnika i time postići bolji učinak i iskoristivost uređaja.
Ukoliko će se uređaj koristiti u samo jednome poduzeću, tada je u 95% slučajeva moguće koristiti postojeću mrežu komprimiranog zraka, što znači da osim nabavke uređaja Green Tech GT1 nisu potrebne nikakve daljnje investicije.

16. Koliki je obim redovitog tehničkog održavanja?

Uređaji su tvornički tako koncipirani da ima samo nekoliko dijelova koje bi trebalo redoviti održavati, a za njihovu kontrolu odnosno održavanje nije potrebno više od 10 minuta tjedno. Obavezno treba redoviti dopunjavati ulje u napravi za podmazivanje, kontrolirati filtre kao i jednom tjedno provjeriti cijevi zbog možebitnih oštećenja.

17. U kojim se područjima primjene postižu najbolji rezultati kod čišćenja suhim ledom?

Područja primjene:
Proizvodnja strojeva, kalupa, ljevaonički pogoni, gumarska industrija, valjaonice, proizvodnja valovitog kartona i papira, iverica, predmeta od plastike; saniranje požarišta, azbesta.
Kemijska industrija, tekstilna i prehrambena, klaonice, mesnice, pušnice, kuhinje; servisi kamiona i autobusa, metroi, remize gradskih prometala, željeznice; proizvodnja i održavanje aviona i još mnoga područja.

Čišćenje:
Kokila u vrućem i hladnom stanju, kalupi od stiropora, kalupi u industriji plastike i gume, tiskarski i rotacioni strojevi, peći za peciva; motori, agregati, turbine, liftovi, pokretne stepenice, centrifuge, elevatori, tankovi i kotlovnice, klima i ventilacijski uređaji; drvo, metal; autotočkovi, plastične mase, beton, prirodni i umjetni kamen, opeka, fasade, elektr. Proizvodi. Pokućstvo od plastike, šatori, tuneli, mostovi, brodovi, koluti sira, povezi slanine i sl.


Uklanjanje:
Masti, ulja, ostaci plastike, hrđa. Čađa, azbest, kore, troska, kamenac urina, teflon, bitumen PU – pjena, grafiti, golublji izmet, boje, lakovi, ljepila, ostaci pečata, premazi, odvajala, alge, lišajevi,zvakace gume i sl.

18. Postoje li područja primjene gdje je postupak čišćenja suhim ledom ograničen, odnosno neučinkovit?

Svakako! Mlaženje suhim ledom nije univerzalan "All inclusive" postupak. Ima slučaja gdje je potrebno abrazivno čišćenje što se Green Tech postupkom ne postiže.
Green Tech postupak nije primjenjiv kada treba ukloniti nanos (ne mora biti nečistoća) koji se je kemijski vezao za sa osnovnom podlogom (npr. Površinska hrđa za razliku od dubinske hrđe). Kada su podloga i nanos sličnih osobina, naročito u rasteznom koeficijentu, nema željenog efekta sa mlaženjem suhog leda.

19. Može se postupak čišćenja suhim ledom primijeniti za uklanjane lakova?

Može! Ali stupanj uklanjanja zavisi od više faktora a to su: površinska struktura lakiranog objekta, debljina sloja laka, čvrstoća vezivanja za podlogu ( u pravilu ovisno o starosti), tako da mogu biti velike razlike u učinkovitosti čišćenja; od 30m2/h pa sve do 10cm2/h!
Green Tech postupak sa suhim ledom primjenjuje se u pravilu kao alternativa, kad je za vas pitanje kontaminiranja otrovnih sastojaka, zbrinjavanje ili mogućnost oštećenja podloge vrlo važno.

20. Može li se postupkom čišćenja suhim ledom odstraniti masti, ulja, ili ostaci varenja?

Metoda pristupa je slična ispiranju ulaza za vozila ako se želi sa CO2 efektivno ukloniti takva (ili slična nečistoća). Treba redom obraditi površinu od jednog do drugog kraja i onda konačno pokupiti, usisati ili na drugi način zbrinuti uklonjeni materijal sa očišćene površine, a postupno tijekom čišćenja uklanjati materijal koji CO2 otapa. Taj materijal je najlakše pokupiti i zbrinutu papirom ili krpama ili na drugi pogodan način sa mjesta čišćenja.

21. Može li se postupkom čišćenja suhim ledom odstraniti hrđa?

Uglavnom se može odstraniti površinska hrđa i soli, dubinsku hrđu ovim postupkom nije moguće ukloniti nego ju je potrebno ostrugati s površine. To je područje primjene gdje se postupak suhim ledom ne primjenjuje a upravo je taj nedostatak pozitivna prednost tog postupka jer štiti podlogu.

22. Može li se postupak čišćenja suhim ledom primijeniti na staklu?

Da, ali je prethodno potrebno pokusom ustvrditi da li se staklo time može oštetiti. Neki primjenjuju taj postupak za čišćenje monitora prije nanošenje nereflektirajućeg sloja, drugi ga koriste za skidanje uljnih i masnih naslaga sa panela, odnosno instrumenata.
Kod stakla treba uzeti u obzir da energija udara čestica leda ne prelazi energiju koja je potrebna za abraziju stakla.

23. Može li se suhim ledom očistiti drvo?

Drvo može biti očišćeno postupkom suhog leda ali sr pritom pojača strukturna karakteristika drva kao kod pjeskarenja. Ako se želi obraditi glatka površina drva onda suhi lrd nije primjeran za čišćenje.

24. Nadomješta li postupak čišćenja suhim ledom druge postupke npr. Pijesak, staklene perlice, vodeni ili parni mlaz visokog tlaka?

Odgovor na ovo pitanje može biti decidirano DA ili NE. Svaki od navedenih postupaka ima određene prednosti ali i nedostatke.

U slučajevima kada su od bitnog značaja prekid proizvodnje, problem prisutnosti vode, količina i problematičnost skinutog materijala kojeg treba zbrinuti, opterećenje okoliša, odnosno moguća oštećenja na objektu kojeg treba očistiti, onda je uputno primijeniti Green Tech čišćenje sa suhim ledom.


ZAŠTITA NA RADU

25. Koje osnovne pretpostavke sigurnosti moraju biti ispunjene za primjenu postupka čišćenja suhim ledom?

Već u razvoju Green Tech uređaja predviđena je osnovna mjera sigurnosti time što je dostup do pokretnih dijelova moguć samo kad je uređaj potpuno isključen.
Nadalje je potrebna uporaba zaštitnih rukavica kod rukovanja suhim ledom zbog vrlo niske temperature od -79o C.
Ako je nečistoća takve vrste da u postupku čišćenja nastaje prašina, nužna je upotreba zaštitne maske kao i zaštitnih naočala pri radu.
Nikada se u postupka čišćenja suhim ledom ne smije usmjeriti mlazna cijev prema osobama. U protivnom su moguće teške tjelesne ozljede kao i kod čišćenja parom ili pijeskom.
Nezaobilazno je i pitanje nivoa buke u postupku čišćenja.

26. Da li je postupak čišćenja suhim ledom bučan?

Da. Buka je rezultat količine komprimiranog zraka i njegovo ubrzavanje. Unutar pištolja, mlaz zraka "probija" zrak okoline. Rezultat nastalih turbulencija je buka čiji je nivo od 85 do 130db te je stoga neophodna zaštita sluha.
Green Tech ispituje mogućnosti prigušenja buke kod svojih uređaja.


27. Razbacuje li se skinuta prljavština i ostaci ledenih peleta po okolini prilikom čišćenja?

Suhi led sublimira (vraća se opet i prvobitno stanje) odmah nakon udaranja na površinu koja se čisti; pod uvjetom da je mlaz usmjeren neposredno na površinu koja se čisti.
Nečistoću nije moguće vidjeti niti osjetiti u momentu odvajanja od podloge, a odstranjuje se sa mjesta odvajanja silom tlaka mlaza; zato je nužna upotreba zaštitnih naočala pri radu.

28. Dolazi u procesu čišćenja do pojave statičkog elektriciteta?


Da. U svakom procesu sa upotrebom suhog zraka stvara se el. Statička energija. Tako ni čišćenje suhim ledom nije izuzetak. U svakom Green Tech uređaju nalazi se oprema za uzemljenje. Mala je vjerojatnost da dođe do iskrenja ako se poštuju upute o radu i pravilno izvede uzemljenje uređaja i objekta za čišćenje. Dodatna sigurnosna mjera je upotreba gumenih rukavica i nošenje obuće sa gumenim poplatima.


29. Što treba poduzeti ako se primijete pukotine na cijevi za komprimirani zrak?

Obavezno promijeniti cijev jer kroz cijev prolazi zrk pod visokim tlakom i svako oštećenje dovodi do smetnji.

30. Da li je opasno raditi u zatvorenom prostoru sa uređajem za čišćenje?

Nije – ukoliko je osigurano izdašno provjetravanje prostorije. Ako namjeravate čišćenje obavljati u zatvorenoj prostoriji onda je uputno odvođenje zraka smjestiti pri tlu jer je CO2 kao plin 40% teži od zraka.
U uobičajenim radionicama je cirkulacija zraka dovoljna za sprečavanje koncentracije CO2.

PRINCIPIJELNA PITANJA


31. Da li postoje fundamentalna naučna ispitivanja u vezi postupka čišćenja suhim ledom?

Da, dipl. ing. Jochen Haberland na univerzitetu u Bremenu – proizvodna oprema – proizvodni strojevi – priručna i umrježena oprema – (katedra gosp. Prof. Dr. ing. Andreas Visser-a) se je unatrag nekoliko godina posebno bavio ovom tematikom.

Kratak sažetak njegovih radova dostupan je i na internetu pod:

http://imperator.cip-iw1.uni-bremen.de/~fg5/f-t-eis.html

U okviru «Istraživanja U domeni proizvodne poreme».

32. Što je značajno za pojam Green Tech?

Green Tech sustav za čišćenje suhim ledom predstavlja novi i moderan način čišćenja koji nije štetan za okoliš te ne stvara dodatne probleme zbrinjavanja otpada.
Green Tech sustav za čišćenje suhim ledom primjenjuju već sada mnogi poznati proizvođači za čišćenje elektroničkih i električkih sustava, kalupa za proizvodnju autoguma, -općenito u proizvodnji kalupa – čišćenja trupova čamaca, turbina, valjaka, tijeskova, strojeva u industriji prehrane. Green Tech sustav se primjenjuje čak za čišćenje farmaceutskih spremnika jer je postupak kemijski neutralan.

Općenito se sve, što se čisti pijeskom, parom, lužinom, vodom i ostalim otapalima, može se Green Tech postupkom čišćenja obaviti u pravilu temeljitije, jeftinije i sigurnije.

Prednosti Green Tech postupka čišćenja su očite: nikakvo dodatno opterećenje okoliša, sigurnost u radu, kompaknost, mobilnost, tijekom čišćenja nema oštećenja opreme ni gotovih proizvoda; jednostavnost rukovanja, idealan za primjenu u automatiziraniji proizvodnji, okoliš se ne opterećuje, nije potrebna električna energija jer radi isključivo pneumatski.

33. Postoji literatura sa više podataka o metodi postupka sa suhim ledom?

Da.
Popis Literature:
1. Prof. Visser. Dr.dipl.ing. Haberland, Herr Budde: Univerza Bremen:
Ispitivanje naprave za mlaženje suhim ledom pomoću high speed kamere. Objavljeno u «Tehnička mjerenja TM»

2. N.N Čišćenje i odstranjivanje naslaga sa suhim ledom: Objavljeno u: Metalne površine 47 godište. 1993, str. 604

3. Donath, S. : Odstranjivanje laka postupkom mlaženja sa CO2 peletama bez ostatka peleta: Objavljeno u publikaciji Praxis-Forum, Stručna Brošura Površinska tehnika, svezak 07/91 (1991). Berlin: Odlomak knige: Obrada otpadnog laka i zbrinjavanje: Izbjegavanje, smanjivanje, upotreba. Komunikacija i tehnika, str. 60-71.


I još mnogo publikacija dostupne na upit.


34. Zašto je Green Tech postupak prihvatljiviji za okoliš od uobičajenih postupaka čišćenja?

Manja količina otpada, jer treba zbrinuti samo skinutu naslagu (obično u praškastom stanju).

Plinoviti oblik CO2 vraća se u okolinu kao prirodni sastojak atmosfere, nakon čišćenja ostaju samo sa podloge skinute čestice.

Nikakva upotreba sredstava za otapanje.

35. Koliko su manji troškovi, odnosno koje se uštede mogu postići primjenom Green Tech postupka?

Npr. Temperaturna razlika jednog 200oC vrućeg kalupa za autogume i 78oC hladnih CO2 peleta osjetno smanjuje vrijeme obrade.
Pošto pelete suhoga leda sublimiraju, otpadaju troškovi recikliranja sredstva za čišćenje, obrada odnosno zbrinjavanje otpada je reducirana ili nije potrebna.

36. Gdje se sve može upotrijebiti Green Tech postupak čišćenja suhim ledom?

Kao primjer mogu se navesti sljedeća područja:
Mekani slojevi kao: zaštitna sredstva protiv korozije, isušena ulja, masti i maziva.
Naslage što se jače vežu za podlogu kao: voskovi, smole, ljepila, ter i bitumen.
Sredstva za razdvajanje kod čišćenja kalupa u industriji prerade elastomera.
Učvršćivači u kokilama
Skoreni ostaci u spremnicima, bačvama ili tankovima.
Ostaci zapečene ili zagorene prljavštine na pokretnim trakama za peku ili transport
Rasprskani ostaci varenja na robotima u proizvodnim trakama
Boje sa tiskarskih valjaka i strojeva.

37. Zašto je Green Tech označen kao blagi postupak čišćenja?

Pelete suhoga leda sa tvrdoćom 2 MOH-a prikladne su za čišćenje aluminijskih legura kao i za materijale na poliuretanskoj odnosno poliesterskoj bazi, ojačani vlaknima, jer e uzrokuju promjene površine.

Usljed niske temperature, pelete prljavštinu razmrve i blago je odstrane. Time se znatno reducira istrošenost uređaja za razliku od ostalih postupaka čišćenja.

38. Da li je ugroženo zdravlje djelatnika zbog primjene CO2 kod čišćenja?

NIJE!

Svakako se pretpostavlja da je područje gdje se radi s uređajem normalno provjetreno. To je ujedno i jedina sigurnosna mjera s obzirom na plinove što nastaju kod rada.

Plin CO2 nije toksičan (dopušten u prehrani), nije zapaljiv (upotrebljava se i za gašenje), bez mirisa, okusa, boje i oko 1,5 puta teži od zraka (zadržava se pri tlu)

Maksimalna koncentracija ne smije prijeći 5 000ppm v/v (0,5%). Koncentracije od 10 000 do 50 000 ppm (3-5%) nadražuje dišne putove (primjenjuje se u medicini za inhalacije) a do nesvjestice dolazi kod koncentracije od 70 000 – 100 000 ppm zbog pomanjkanja kisika.

39. Da li je primjena uređaja za mlaženje suhim ledom opasna za djelatnika i prisutne u krugu rada?

Uz dopunu pitanja br. 25; u principu nije – ali još jednom treba naglasiti da djelatnik primjeni navedene mjere zaštite; tj. Djelatnik mora biti primjerno obučen (radno odijelo sa dugim rukavima i radna obuća). Isto tako je obavezno nositi zaštitne rukavice i masku za lice.
Preporuka važi i za zaštitu sluha. Iako poneki tvrde da buka cca 130db nije zabrinjavajuća, ipak odgovorni inzistiraju na pridržavanju navedenih zaštitnih mjera.

Uz ostalo Green Tech uređaji raspolažu posebnim priključkom za dobavu zraka kad se radi u uvjetima slabe ventilacije (silosi isl.) gdje je nužno posebno osigurati dovoljno zraka.

40. Možete li navedene primjere i opisane uspjehe dokumentirati, odnosno možete navesti firme koje već uspješno koriste Green Tech postupak? Posebno nas interesiraju područje primjene koja bi za nas bila zanimljiva?


Sigurni smo da niže navedeni izbor iz referentne liste naših korisnika govori sam za sebe:

BMW AG Landshut
VOLKSWAGEN AG Wolfsburg
DIW u mnogim pokrajinama republike
WIG Hannover
Good Year Južno Afrička Republika
Continental AG Korbach
Fa. Reisner Frankfurt/Main

I mnogi drugi!